Ubrzana digitalizacija predstavlja važan faktor za napredak moderne države. Uzimajući primjer razvijenih zemalja poput Estonije ili Finske, gdje su e-servisi već postali standard, Bosna i Hercegovina bi također imala mnogo koristi od uvođenja istih. Jedna od osnovnih tehnoloških komponenti ovog sistema je digitalni potpis, koji omogućava građanima da elektronski potpisuju dokumente i obavljaju poslove s državnim institucijama i privrednim subjektima na brz, efikasan i siguran način.
Prva velika korist digitalnog potpisa i e-servisa za građane Bosne i Hercegovine je značajna ušteda vremena. Umjesto gubljenja sati u redovima pred šalterima ili čekanja na odgovore putem pošte, građani mogu obaviti mnoge administrativne poslove iz udobnosti svog doma ili kancelarije. Ovo posebno olakšava život ljudima koji žive u udaljenim područjima ili onima koji su mobilno ograničeni.
Pored toga, digitalni potpis povećava transparentnost i efikasnost u radu državnih institucija. Elektronski dokumenti su lako dostupni i pregledni, što smanjuje mogućnost grešaka i manipulacija kao i bolje praćenje i reviziju procesa, što doprinosi smanjenju korupcije i nepravilnosti. Osim toga, digitalizacija eliminiše potrebu za velikim brojem poslova u administraciji i smanjuje troškove papira, štampe i distribucije dokumenata. Ovo oslobađa resurse koje država može usmjeriti prema drugim prioritetima, kao što su zdravstvo, obrazovanje ili infrastruktura.
Dalje, implementacija e-servisa bi poboljšala pristup javnim uslugama. Građani bi mogli brzo i jednostavno podnijeti zahtjeve za različite vrste dozvola, potvrda ili subvencija putem interneta. Ovo posebno olakšava poslovanje i investiranje, stimulirajući ekonomski rast i razvoj.
Također, digitalni potpis omogućava sigurnu razmjenu osjetljivih informacija između građana i državnih institucija. Kroz enkripciju i autentifikaciju, podaci su zaštićeni od neovlaštenog pristupa i zloupotrebe, pružajući građanima veće povjerenje u sistem.
Nadalje, digitalni potpis omogućava veću inkluziju građana u digitalno doba. Edukacija o korištenju digitalnih alata treba biti pristupačna svima, osiguravajući da nijedan građanin nije isključen zbog nedostatka digitalnih vještina.
Uzimajući u obzir sve gore navedeno a iskustva drugih zemalja u regionu, jasno je da ova transformacija modernizira državne institucije, poboljšava efikasnost javnih usluga i osigurava transparentnost i sigurnost u interakciji građana s vlastima. Sada je na nadležnim institucijama da prepoznaju potencijal digitalne transformacije i ulože napore u implementaciju ovih inovativnih tehnoloških rješenja te krenu koračati kroz ovu digitalnu odiseju.