Ubrzana digitalizacija predstavlja važan faktor za napredak moderne države. Uzimajući primjer razvijenih zemalja poput Estonije ili Finske, gdje su e-servisi već postali standard, Bosna i Hercegovina bi također imala mnogo koristi od uvođenja istih. Jedna od osnovnih tehnoloških komponenti ovog sustava je digitalni potpis, koji omogućava građanima da elektronički potpisuju dokumente i obavljaju poslove s državnim institucijama i privrednim subjektima na brz, učinkovit i siguran način.
Prva velika korist digitalnog potpisa i e-servisa za građane Bosne i Hercegovine je značajna ušteda vremena. Umjesto gubljenja sati u redovima pred šalterima ili čekanja na odgovore putem pošte, građani mogu obaviti mnoge administrativne poslove iz udobnosti svog doma ili ureda. Ovo posebno olakšava život ljudima koji žive u udaljenim područjima ili onima koji su mobilno ograničeni.
Pored toga, digitalni potpis povećava transparentnost i učinkovitost u radu državnih institucija. Elektroničke isprave su lako dostupne i pregledne, što smanjuje mogućnost grešaka i manipulacija kao i bolje praćenje i reviziju procesa, što doprinosi smanjenju korupcije i nepravilnosti. Osim toga, digitaliziranje eliminira potrebu za velikim brojem poslova u administraciji i smanjuje troškove papira, tiskanja i promete isprava. Ovo oslobađa resurse koje država može usmjeriti prema drugim prioritetima, kao što su zdravstvo, obrazovanje ili infrastruktura.
Dalje, implementiranje e-servisa bi poboljšala pristup javnim uslugama. Građani bi mogli brzo i jednostavno podnijeti zahtjeve za različite vrste dozvola, potvrda ili subvencija putem interneta. Ovo posebno olakšava poslovanje i investiranje, stimulirajući gospodarski rast i razvoj.
Također, digitalni potpis omogućuje sigurnu razmjenu osjetljivih informacija između građana i državnih institucija. Kroz enkripciju i autentificiranje, podaci su zaštićeni od neovlaštenog pristupa i zlouporabe, pružajući građanima veće povjerenje u sustav.
Nadalje, digitalni potpis omogućuje veću inkluzivnost građana u digitalno doba. Educiranje o korištenju digitalnih alata treba biti pristupačna svima, osiguravajući da nijedan građanin nije isključen zbog nedostatka digitalnih vještina.
Uzimajući u obzir sve gore navedeno, a iskustva drugih zemalja u regionu, jasno je da ova transformacija modernizira državne institucije, poboljšava učinkovitost javnih usluga i osigurava transparentnost i sigurnost u interakciji građana s vlastima. Sada je na nadležnim institucijama da prepoznaju potencijal digitalnog transformiranja i ulože napore u implementiranju ovih inovativnih tehnoloških rješenja te krenu koračati kroz ovu digitalnu odiseju.